Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Banke završile godinu u minusu

Prvi put nakon bankarske krize 1998., hrvatske su banke prošlu godinu završile u minusu, čemu je najviše pridonio trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Prošlu je godinu većina od 28 hrvatskih banaka završila s ukupnim bruto gubitkom u iznosu višem od 4,7 milijardi kuna.

S gubitkom je, prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, 2015. završilo čak 15 banaka, a najveći gubitak iz poslovanja iskazala je Hypo Alpe-Adria-Bank i iznosio je 2,25 milijardi kuna ili 47,5% ukupnog bruto gubitka svih banaka u prošloj godini.

Iz te banke ističu da je poslovni rezultat za 2015.  "prvenstveno rezultat neminovnog negativnog učinka švicarskog franka, te dijelom završetka internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja bilance u skladu s procesom privatizacije, a što je imalo negativan jednokratni učinak".

Po iznosu gubitka u prošloj godini slijede Erste & Steiermaerkische banka, s 1,24 milijarde kuna gubitka, te Zagrebačka banka, koja je prošlu godinu završila s bruto gubitkom od 662,3 milijuna kuna, dok je Raiffeisenbank Austria poslovala s 310,7 milijuna kuna bruto gubitka. Gubitak iz poslovanja Sberbanke iznosi 244,6 milijuna kuna, dok je OTP banka iskazala 156,5 milijuna kuna bruto gubitka.

Riječ je o šest od osam banaka koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak, a koje su prošle godine, radi primjene tzv. zakona o konverziji, odnosno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, morale izdvojiti značajne iznose za troškove konverzija.

Udruga kreditnih dužnika Franak je pak, objavila i podatke o velikoj dobiti banaka u razdoblju od 2005. - 2014. Sve hrvatske banke su u razdoblju od 2005. do 2014. imale ukupnu bruto dobit od 39 milijardi i 700 milijuna kuna odnosno neto dobit u iznosu 31 milijarde i 760 milijuna kuna, podsjećaju javnost iz udruge Franak.

Kako dalje navode iz Udruge, na nezakonitim povećanjima kamata banke su stekle cca. 5 milijardi kuna, na tečajnim razlikama u kamatama banke su stekle cca. 1 milijardu kuna, a banke majke na forward ugovorima stekle cca. 7 milijardi kuna.

Godine 2003., a to je godina kada su CHF krediti bili tek u povojima, banke su ostvarile ukupnu bruto dobit od 2,8 milijardi kuna, što je za čitavih 25% manje nego 2004. te za 32% manje nego 2005., pa se može zaključiti da je CHF kreditiranje doprinijelo kreditnom bumu i rastu dobiti hrvatskih banaka, koja je nakon 2003. sljedećih 9 godina na razini 4 do 5 milijardi kuna, a 2008. bruto dobit iznosi gotovo 6 milijardi kuna – unatoč recesiji u Republici Hrvatskoj, navode dalje iz Udruge.

Kažu kako je čak i država  "na nezakonitoj dobiti banaka iz nezakonito povećanih kamata te iz tečajnih razlika u kamatama uprihodila na porezu najmanje 1 milijardu kuna unazad 10 godina".

Udruga Franak smatra da bi država trebala bez odlaganja zakonom propisati porez na aktivu banaka od najmanje 1% te na taj način riješiti problem dijela deficita u Republici Hrvatskoj. Napominju i da je taj porez prema analizi OECD-a već korišten na razne načine između 2009. i 2015. u Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Islandu, Nizozemskoj, Portugalu, Slovačkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji.